News
process...

ABORTU FÓ SALA NO HAHORIS JULGA ||HANOIN



Ema (Inan) Ida halo abortu no/ka soe labarik arbiru ne’e sala, no Ema (Inan) Ida hahoris hodi assume estadu hanesan inan la ho la’en (Single Mother) sosiedade sempre julga ho buat oin-oin. (Diskriminasaun).

Hakarak ka lakohi, realidade ne’e akontese iha sosiedade hotu-hotu iha mundu, inklui sosiedade Timor Leste ne’e rasik. Tanba ne’e, artigu Ida ne’e mai ho pergunta hanesan; Abortu ka Hahoris? “Determinasaun Ida mak sei Lori Ema (Inan) Ida hodi hetan nia direitu ne’ebé dignu.

Iha moris universal, família Ida eziste, kompostu husi Aman (La’en), Inan (Feen) no nia oan sira. Iha vida familiar, Aman no Inan iha papél importante hanesan enkarregadu husi nia oan sira. Maibé realidade, iha sosiedade nia leet, iha família balun ne’ebé laiha enkarregadu ida mak iha, entre Aman, ka Inan mak laiha, balun tan hakotu kazamentu, husik malu, ka husik mundu ne’e (Mate). Iha família Ida, iha ne’ebé, so iha Inan mesak mak iha responsabilidade (Luta) la ho apoiu ka suportasaun husi figura Aman (La’en), dala barak públiku hanaran Single Mother (Inan la ho La’en).

Single Mother (Inan la ho La’en), bainhira ita define nia pozisaun loloos tuir realidade, hanesan opsaun maduru ba Ema (Inan) ida atu bele moris tuir hodi responsabiliza kondisaun ne’ebé nia hasoru tuir devér ne’ebé nia iha maski nia direitu hetan presaun husi sosiedade no/ka ambiente ne’ebé nia moris ka hela bá. Tanba laiha feto Ida iha mundu ne’e mak mehi atu bele Ko’us no sai inan maibé la ho Aman (La’en). Buat hotu mosu husi presaun situasaun no kondisaun Ida. (Dezafiu Laos Opsaun).

Perl mutter & Hall iha nia teze (1992) hateten, iha kauza balun ne’ebé iha, tanba sá Ema (Inan) Ida bele sai Single Mother (Inan la ho La’en), ne’e akontese tanba, iha la’en ne’ebé mate (husik mundu), hakotu kazamentu, ka fahe malu, inklui mós Ko’us no iha oan fora husi kazamentu.

Feen ne’ebé ko’us ka isin-rua sempre kontente hamutuk ho nia la’en hodi hein momentu hahoris, hanesan esperansa alegria Ida bá Família ne’ebé sira harii. Maibé sentimentu Ida ne’e diferente tebes bá sira ne’ebé Ko’us no iha oan fora husi kazamentu, tanba problema ne’ebé sira hasoru, bain-bain la normál tuir públiku nia perspetiva. Iha ne’ebé públiku nunka mais atu konxiente katak, saida mak Single Mother (Inan la ho La’en) sira enfrenta bainhira hetan problema Ko’us no iha oan fora husi kazamentu. Tuir loloos, públiku tenke konxiente katak, ema (Inan) ne’ebé Ko’us no iha oan fora husi kazamentu hanesan akontesimentu ne’ebé halo ema (Inan) ne’e rasik enfrenta pozisaun dalmátika, iha ne’ebé ema (Inan) ida rasik susar tebes atu hili alternativu ida hodi bele moris tuir. Atu hili abortu ka hahoris, dala ruma ema hotu hili dalan alternativu mak hahoris, maibé diferente ho ema (Inan) ida ne’ebé enfrenta problema ne’e rasik, sira atu hili abortu ka hahoris ne’e nafatin dalmátika, hili abortu ne’e sei sala tuir étika no moral vida umana iha aspetu kultura no mós relijiaun, hili hahoris sei nafatin hetan julgamentu, akuzasaun no diskriminasaun husi públiku, liu-liu parte família mós. Tanba ne’e hakerek na’in foti konkluzaun simples Ida katak, Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) ne’e pozisaun dalmátika bá Ema (Inan) Ida nia desizaun. Ho nune’e hamosu hanoin Ida katak, Abortu ne’e bele sala no bele los, no hahoris ne’e los no bele sala.

Ho referénsia hirak ne’ebé iha, Ita bele determina ona katak kauza husi akontesimentu hanesan, Ko’us no iha Oan fora husi Kazamentu, ne’e kompostu husi Fatór rua, mak hanesan; Fatór interna no Fatór esterna. Fatór Interna; hetan isin-rua ho konsensu maibé too ikus laiha responsabilidade, hanesan; indivíduu rasik hakarak goza maibé laiha meiu atu prevene isin-rua, ka parte família ruma la aseita ba relasaun domin. Fatór esterna; hetan isin-rua tanba gravidade asidentál (isin-rua la ho la’en), hanesan; ambiente la favoravel, ekonomia, violasaun seksuál, raptu, insestu (relasaun seksuál entre membru família rasik).

Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) hanesan situasaun ne’ebé normal bá sosiedade progresivu no avansadu sira, liu-liu iha kontinente Amérika, Eropa inklui mós Ázia sorin balun. Maibé diferente tebes bá sosiedade Timor Leste ne’ebé sei assume pozisaun hanesan sosiedade akulturadu, tanba ne’e sei hamosu impaktu Ida mais sériu bainhira ema (Inan) Ida enfrenta problema ka situasaun refere. Tanba ne’e hakerek na’in koko atu fahe impaktu husi situasaun refere bá parte hotu hanesan;

Ema (Inan) Ida ne’ebé enfrenta situasaun hanesan Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) sei hetan impaktu ne’ebé sériu bainhira oan iha hela kabun to’o hahoris. Iha aspetu moral, dala barak sentimentu umanu hanesan ema feto Ida lakon kontrolu, no nia rasik sente nia aan diferente tebes ho nia feto maluk sira seluk. Iha aspetu psikolójiku, nia psikolojia la normal ka lakon kontrolu mós tanba nia dignidade nu’udar ema umanu Ida hetan diskriminasaun ka hetan presaun hela. Dala ruma impaktu Ida ne’e sai influensia boot Ida hodi nia hili abortu to’o ikus hamosu mós situasaun Ida ne’ebé anormál ba nia saúde mós, inklui, nia vida mós ameasa tebes tanba hetan presaun oin-oin husi parte hotu-hotu. Impaktu seluk ne’ebé Ema (Inan) ida sei hasoru karik nia rasik hili dalan hahoris mak, presaun públiku ne’ebé mosu ho meiu julgamentu, akuzasaun no diskriminasaun bá nia aan no bá oan ne’ebé nia hahoris maibé laiha aman ne’ebé iha nia sorin.

Bainhira membru família Ida hasoru situasaun hanesan Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en), sei fó impaktu mós bá nia Família ne’e rasik tanba perspetiva públiku ne’ebé hare liu bá problema duke nia kauza no hun no/ka abut. Perspetiva ne’ebé ábitu ho hare liu bá problema duke nia kauza no hun no/ka abut sei hamosu impaktu ne’ebé sériu bá parte família hodi família rasik haluha nia responsabilidade moral nu’udar hun bá solusaun hodi solusiona Ema (Inan) ida ne’ebé enfrenta situasaun hanesan Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en). 

Konsentimentu, bainhira família Ida hasoru situasaun hanesan Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en), nia família, iha responsabilidade moral hodi labele monu bá impaktu ne’ebé iha, maibé tenke sai autór prinsipál bá solusaun atu labele hatodan tan impaktu ne’ebé nia membru família rasik enfrenta. Karik Ida ne’e bele konxiensaliza Ita katak, Bainhira membru família ida hasoru situasaun hanesan Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) laiha impaktu ba ita nu’udar família tanba ita mak hun ba solusaun problema ne’ebé ita nia ema rasik hasoru.

Entretantu, ba komunidade, Bainhira Ema (Inan) ida hasoru situasaun hanesan Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) iha sosiedade ida nia leet, sei fó impaktu mós bá sosiedade ka komunidade ne’ebé moris iha sosiedade refere nia identidade, tanba dala barak sosiedade ida eziste, asegura liu identidade no dignidade komún duke identidade no dignidade pesoál, tanba ne’e Bainhira Ema (Inan) ida hasoru situasaun hanesan Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) iha sira nia leet, sira preokupadu liu hodi fó presaun oin-oin la ho konxiente, katak, tuir loloos sira duni mak autór prinsipál ba moral ema sira ne’ebé moris iha sira nia sosiedade. Sira mós inkonxiente katak, pesoál Ida ka dignidade minoritáriu Ida nia ezisténsia mós pertense husi dignidade komún bá sosiedade ne’ebé sira moris bá, ikus mai sira tenke preokupa liu ba dignidade komún hodi diskrimina dignidade minoritáriu sira. “Minoritáriu ne’e pertense husi Majoritáriu tanba Majoritáriu la moris mesak bainhira laiha Minoritáriu”

Ema (Inan) ne’ebé de’it, sempre sente trauma bainhira enfrenta problema hanesan, Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en). Ne’e kondisaun normal Ida ne’ebé sempre akontese iha Ema (Inan) Ida nia sentimentu, Satan problema ne’ebé inan ne’e rasik hasoru lakon responsabilidade husi mane ne’ebé nia kesi esperansa domin bá no karik mós problema ne’e mosu tanba gravidade asidentál, ambiente la favoravel, ekonomia, violasaun seksuál, raptu, insestu (relasaun seksuál entre membru família rasik) ruma. Dala barak akontese mak, inan ne’ebé enfrenta problema hanesan, sente trauma, ta’uk, nia psikolojia la normal, lakon esperansa moris, sente lakon dignidade nu’udar feto, sente nia-aan diferente tebes ho nia feto maluk sira seluk. Sentimentu Ida ne’e sai presaun boot Ida ba nia, no nia lakon hanoin no vontade tomak, oinsá hili dalan ne’ebé los no di’ak hodi moris tuir, sentimentu sira ne’e duni mak halo, Feto barak hili liu abortu hanesan meiu atu hasees-aan husi problema ne’ebé sira enfrenta, maski meiu ne’e afeta tebes ba nia saúde no mós nia moral nu’udar umanu ida tuir kultura no relijiaun nia doutrina. Dala ruma mós, nia forsa nafatin no konsege ultrapasa ho sentimentu hirak ne’e hodi hahoris, maibé sei iha nafatin sentimentu ne’ebé nakonu diskriminasaun, tanba perspetiva públiku sempre mai ho versaun no presaun oin-oin.

Sentimentu ema (Inan) ne’ebé Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) dala barak la folin laek iha sosiedade nia leet, tanba realidade barak hatudu hela katak, bainhira ema (Inan) Ida Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) iha sosiedade ida nia laran, sosiedade preokupa liu, oinsá atu kolia ho diskriminasaun oin-oin, duke komprende no ajuda netik hodi fó solusaun ne’ebé justu. Hahalok Ida ne’e sai ona kostume ba sosiedade hotu iha mundu, inklui mós sosiedade Timor Leste rasik. Iha ne’ebé, situasaun Ida Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) ne’e ema barak konsidera hanesan hahalok la ho moral, tanba ne’e sosiedade sempre diskrimina, julga no akuza buat oin-oin, no sira mós sempre fó sala bainhira ema (Inan) Ida ne’ebé enfrenta problema refere hili dalan abortu.

Persesaun sosiedade Ida ne’e hatudu katak, espíritu umanidade ne’e folin laek tebes, sentimentu maioridade la importante kompara ho sentimentu maioridade. Tuir loloos, ema hotu tenke konxiente katak, Minoritáriu ne’e pertense husi Majoritáriu tanba Majoritáriu la moris mesak bainhira laiha Minoritáriu, tanba ne’e, kuandu Ita liga bá sentimentu ne’ebé Ema (Inan) ida sente bainhira hasoru situasaun Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en), sosiedade hotu tenke konxiente hodi fó dalan ne’ebé di’ak no los liu husi meius oin-oin atu ema ne’ebé hasoru situasaun refere bele sente kmaan hodi ultrapasa situasaun refere ho di’ak.

Atu halo prevensaun bá problema Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) no prevene mós perspetiva públiku ka persesaun sosiedade ne’ebé nakonu ho presaun no diskriminasaun, hakerek na’in foti no determina meiu prevensaun lubuk Ida hanesan;

Prevensaun bá problema Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) presiza iha Konxiénsia moral bá asaun relasaun sexual, tanba Relasaun sexual ne’e asaun livre no direitu sexual bá ema hotu, katak, ema hotu ne’ebé moris iha mundu, normal tebes bá sira no sempre halo relasaun sexual liu husi prosesu saida de’it, maibé tenke ho konxiénsia moral nu’udar umanu ne’ebé nakonu ho responsabilidade. No bainhira Relasaun sexual ne’e asaun livre no direitu sexual Ida bá ema hotu, maka tenke iha mós edukasaun sexual ne’ebé apar, atu bele hadook aan husi problema Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) no mós problema sira seluk ne’ebé afeta bá saúde no mós vida moris umanu nian.

Prevensaun bá perspetiva públiku ka persesaun sosiedade ne’ebé nakonu ho presaun diskriminasaun maka tenke iha Konxiensializaun moral nu’udar umanu. Tanba Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) Laos mehi no esperansa bá feto Ida iha mundu, buat hotu mosu hanesan dezastre no/ka asidente ne’ebé mai la ho esperansa, tanba ne’e, Ita hotu nu’udar umanu tenke iha konxiénsia no koñesimentu hodi komprende no hare realidade hotu bainhira problema ne’e mosu iha ita nia leet. Presiza mós Konsolidasaun Ema bá ema, tanba Abortu fó sala no hahoris julga, ne’e akontese tanba ema barak seidauk iha kompriensaun, katak Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) ne’e realidade ida, no públiku tenke konsidera no respeita, tanba ne’e ema nia direitu, no ema hotu tenke konxiente hodi konsolida bá malu tuir realidade ne’ebé iha.

Fila fali ba tópiku, Abortu fó sala no Hahoris Julga, ne’e presaun boot Ida ba Ema (Inan) Ida bainhira hasoru kondisaun hanesan, Ko’us no iha Oan fora husi Kazamentu, iha parte seluk mós direitu determinate Ida hodi bele hili, karik situasaun no kondisaun Ida obriga. (Opsaun atu hasoru perspetiva públiku). Tanba dala barak, ema hotu nunka mais atu hanoin kona, oinsá Ema (Inan) foti desizaun Ida bainhira hasoru problema hanesan, Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en), situasaun ne’ebé sira hasoru ne’e dalmátika, pozisaun ne’ebé sira hamriik bá mós dalmátika, tantu estadu ne’ebé sira assume mós dalmátika, to’o desizaun ne’ebé sira atu foti mós dalmátika. Susar tebes bá sira atu deside determinasaun Ida hodi moris tuir iha sosiedade ida ne’ebé fó kontribuisaun ba sistema patriarkál hodi la konsidera igualdade jéneru. No Bá Ita hotu, Saida mak Ita sei halo, bainhira ita sai sira?

Ko’alia kona bá Single Mother, Ita ko’alia ona kona bá Feto nia direitu, ko’alia ona kona bá Feto nia direitu la sees husi jéneru ema nian ne’ebé eziste hanesan sosiedade ida. Dala barak perspetiva sosiedade, sempre hateten katak Feto nia grau ka pozisaun ki’ik liu iha Mane sira nia okos, Ida ne’e mak realidade perspetiva públiku ne’ebé iha hasoru Feto sira nia pozisaun iha sosiedade Ida nia laran. Perspetiva Ida ne’e hatudu momoos iha prekonseitu jerál sira, hanesan; “Feen Ida tenke atende nia La’en” ka “Feen Ida tenke tuir nia La’en nia hakarak”. Prekonseitu Ida ne’e hetan forsa husi estrutura moral sosiedade ne’ebé tane aas hela iha lei relijiaun no kostume kulturál patriarkál, feudalizmu, kolonializmu sira. Ida ne’e mosu husi Ita nia bei’ala sira too ohin loron perspetiva ida ne’e seidauk lakon. Maibé iha parte seluk, perspetiva Ida ne’e konsidera falsu, tanba sientista antropolojia sira deskobre ona katak, kondisaun Ida ne’e la nafatin beibeik. Iha sékulu XVX, sosiedade India Iroquois, Alemaña, Suku sira iha Scythia Ázia sentrál, sira hatoman aan ona ho igualdade jéneru, ida ne’e sai ezemplu di’ak ida bá sosiedade Timor atu halakon perspetiva ne’ebé nakonu ho prekonseitu hanesan “Feen Ida tenke atende nia La’en” ka “Feen Ida tenke tuir nia La’en nia hakarak”. Satan Ita iha ona miléniu XXI nia laran, iha ne’ebé sistema demokrasia dominate iha mundu.

Liga uitoan bá konseitu Feminizmu, iha relasaun Ida ne’e, presiza define loloos entre Mane (Male) no Feto (Female), iha ne’ebé define hanesan aspetu diferensa biolójika, no hanesan kriasaun natural, ida seluk, Mane (Masculine) no Feto (Feminine) ne’ebé define hanesan diferensa psikolojia kulturál. Ho liafuan seluk, male-female pertense liu bá seksualidade no masculine-feminine pertense ba Seksu ka jéneru, hanesan He no she. Entaun, objetivu prinsipál husi Feminista maka igualdade no inter-relasaun jéneru. Ho nune’e, atu tane aas dignidade no direitu feto sira nian maka feto sira tenke iha Luta no rezisténsia hodi kontra saida de’it mak afeta bá sira dignidade no direitu.

Ho referénsia hira ne’e, Ita bele define loloos ona katak, ema hotu iha direitu atu halo relasaun sexual ho se de’it, maibé tenke ho konxiénsia, kompriensaun, koñesimentu ba edukasaun seksuál ne’ebé asegura saúde seksuál no di’ak liu uza meiu protejidu bá isin hanesan (condom KB). signifika relasaun sexual ne’ebé ho meiu violasaun mak sala tuir enkuadramentu legal sira. Públiku mós tenke konxiente katak, Sigel Mother (Inan la ho La’en) hanesan estadu (status) ne’ebé normal.

Hanesan Rekomendasaun ikus bá tópiku iha leten, hakerek na’in rekomenda atu Sosiedade Timor Leste tane aas direitu feto bazeia bá enkuadramentu igualdade jéneru nian ne’ebé iha no mós konsidera no valoriza Sigel Mother (Inan la ho La’en) hanesan estadu (status) ne’ebé normal tebes. Ida seluk maka, tenke iha legalidade mós bá edukasaun sexual, atu bele antesipa no hasees aan husi problema hanesan Ko’us no iha oan fora husi kazamentu (isin-rua la ho la’en) ho pozisaun seidauk prontu no mós problema saúde hanesan moras, HGIV-SIDA. Iha parte seluk mós tenke iha konxiensializaun moral no konsolidasaun ema bá ema kona bá estadu (status) Sigel Mother (Inan la ho La’en), Edukasaun Sexual, Konxiénsia Relasaun Sexual no pozisaun jéneru ema nian atu labele hamosu perspetiva sira ne’ebé afeta bá direitu, dignidade, saúde no vida ema nian.

Hakerek Na’in: Z-Ray Vilela


Share to Google Plus share to whatsapp

About Lospalos News

Lospalos News hanesan media ida ne'ebe eziste hosi ema Lospalos atu transmite informasaun sosial ba publiku no laiha interese ba kualker aspeitu ne'ebe iha relasaun ho osan. informasaun ne'ebe Lospalos News publika mai hosi fontes barak, ho intensaun atu publika tutan ba ema hotu ne'ebe presiza.

1 komentar :

  1. Kalru kedan kamarada Z-ray
    Maibe Artigo ida beke loke ema hotu nia hanoin atu bele hatene.
    Avante✊

    ReplyDelete

Komentariu lao ho Etika