News
process...

POLÍTIKU NAIN HADAU MALU UKUN IHA ESTADU EMERJÉNSIA




Maluk baluh hodi fó sala hakerek nain bainhira foin le de’it tópiku hosi artigu ida ne’e, tanba iha momentu Estadu RDTL foti medida hodi halo prevensaun ba surtu kovid-19 liu husi Estadu Emerjénsia (EE), públiku inlklui sira ne’ebé la aseita tópiku refere rona bebeik no konvensidu ho mensazen ne’ebé artikulada hosi elite polítiku sira (polítiku nain ne’ebé moris di’ak ou riku) katak:“rai tiha diverjénsia polítika, mai ita hamotuk hodi luta kontra inimigu invizível ida naran virus korona ne’ebé mak estraga ema-nia saúde no pior liu vida”. Mensazen ne’ebé lori ksolok ba povu hosi ideia, maibé terus loos iha realidade moris kbiit laek nian, tanba sira koalia kona-ba esperansa moris di’ak ema hotu nian, iha prátika sira halo polítika aat ne’ebé mak favorese de’it ba klase alta iha sosiedade ida ne’e.

Ba maluk leitór ne’ebé mak ohin sai opozisaun bainhira le tópiku, favor halo leitura to remata hafoin bele hamosu antíteze karik pozisaun mantein kontra, nukazu mak finaliza leitura muda pozisaun hodi konkorda, entaun parabéns, tanba bele sai hosi dominasaun ideolójika elite polítiku nian ne’ebé falun ho interese.

Iha espasu ida ne’e atu konvense ka lae, ne’e la’os objetivu hosi eskrita ida ne’e, hakarak hosi hakerek nain iha artigu ida ne’e mak ita tenke hateke hetan razaun ne’ebé elite polítiku sira subar ba povu. Loos katak realidade moris ne’ebé akontense ne’e ho razaun, la’os miligre, tanba ne’e Filózofu Aristóteles dehan katak realidade ne’e la forma hanesan episódiu inkoerente ne’ebé mak ema la bele komprende, maibé sempre iha ligasaun ba malu.  Nune’e mós Filózofu Marx iha nia métodu Materialismu Istóriku no Dialétiku ne’ebé nia uza hodi haree realidade sosiedade nian, nia dehan katak realidade hotu-hotu ne’e iha ligasaun ba malu. Hosi ne’e, hakarak simplifika tiha Filózofu rua ne’e nia hanoin katak, ita tenke konsiente ba realidade ne’ebé ohin akontese nune’e, ne’e tanba realidade ida horiseik ka antes ne’e mak konstroi sai nune’e, ho ida ne’e, realidade atuál ne’e sei konstroi fila fali realidade foun ida iha tempu tuir mai. Tanba ne’e hakerek nain hakarak aprezena senáriu balu iha biban ida ne’e.

Molok hatur senáriu polítiku balu ne’ebé ita enfrenta iha momentu halo prevensaun ba surtu kovid-19 no hakerek nain nia hanoin balu, hakarak koloka istória eleite sira hadau malu ukun ne’ebé lori konsekuénsia negativa mai povu:

1.      P-FRETILIN kaer governu ho maioria absoluta (54 kadeiras) iha períodu 2002-2007 . Altura ne’eba Sr. Mari Bim Amude Alkatiri mak nu’udar PM, maibé la konsege lidera to remata tanba mosu krizi boot iha 2006 ne’ebé mak obriga Sr. Mari rejigna an iha 26 Juñu 2006 hodi subtitui Sr. José Manuel Ramos Horta ladauk remata troka fila fali Estanislau da Conceição Aleixo Maria da Silva;

2.      Iha Governasaun ba períodu 2012-2017, CNRT hamotuk ho nia aliadu sira mak lidera, maibé altura ne’eba PM Sr. Xanana la governa too remata hodi entrega fali ba Partidu opozisaun FRETILIN nia ema Sr. Rui Maria de Araújo mak lidera, biar iha momentu ne’eba Sr. Mari mak nu’udar Sekretáriu Jerál P-FRETILIN nian;

3.      Iha kampaña ba eleisaun parlamentu nian ne’ebé halo iha 20 Juñu too 19 Jullu 2017, ita hotu observa iha insultu/difamasaun entre P-CNRT ho P-FRETILIN no PLP hodi desvia povu nia foku ba programa ne’ebé mak di’ak uitoan atu bele depozita konfiansa ba.

Depoizde kampaña hakat ba eleisaun, rezultadu hatudu P-FRETILIN mak hetan konfiansa maioria simples hosi povu hodi lidera órgaun Parlamentu Naionál no Governu. Maibé governasaun P-FRETILIN ne’ebé lidera hosi PM Sr. Mari nian la dura, tanba nia la konsege halibur forsa polítika atu ajuda Governu iha PN hodi halo ezersísiu polítiku kona-ba programa no OJE ne’ebé mak Governu submete iha PN hodi diskute, maibé kontráriu fali, opozisaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) ne’ebé lidera hosi P-CNRT mak maioria iha PN hodi hamonu sétimu Governu Konstitusionál.

Hosi ne’e, Prezidente Repúblika (PR) ne’ebé mai hosi P-FRETILIN obrigadu halo demisaun ba governu hodi disolve Parlamentu tuir kompeténsia PR nian iha K-RDTL artigu 86 alínea F) “Disolve Parlamentu Nasionál, iha situasaun ne’ebé iha krize institusionál grave ne’ebé la husik forma governu ka aprova Estadu nia orsamentu jerál iha períodu naruk-liu loron neenulu [...]”. Ho ida ne’e, hodi hakat ba eleisaun parlamentár antesipada no rezulta AMP mak lidera fali PN ho maioria absoluta  (34 kadeira) no forma oitavu Governu Konstitusionál;

4.      Kontradisaun ne’ebé ita akompaña dezde inísiu mai to ohin loron, la’os de’it akontese entre bankada governu ho Opozisaun (kontradisaun esterna), maibé mós iha kontradisaun interna (entre AMP rasik), tanba ne’e mak iha loron 17 Janeiru 2020 OJE sumba iha PN. Hosi ne’e kedas, mak PLP ne’ebé lidera hosi atuál PM Sr. Taur hases-an hosi aliansa refere no sosiedade Timor-Leste nafatin iha impase polítika nia laran.

Impase polítika ida ne’e ezije liu elite sira atu halo movimentu polítiku hodi forma nonu Governu Konstitusionál nudar opsaun ida hosi opsaun sira ne’ebé PR fó.

Díli, 6 Marsu 2020 P-CNRT kria koligasaun foun ho PD, P-KHUNTO, P-UDT, PUDD no P-FM hodi aprezenta ba PR, maibé la hetan armonizasaun hosi PR, tanba konsidera la prense kritéria lei partidu polítiku númeru 3/2004 artigu 9 koalia kona-ba Koligasaun no Frente ou Movimentu iha númeru 1, ejije koligasaun ne’ebé mak atu forma Governu obrigadu halo uluk konferénsia ka kongresu hodi aprova formalmente sira-nia koligasaun;

5.      Díli, 7 Marsu 2020, Koligasaun refere imediatamente halo konferénsia hodi hatan ba ejijénsia PR nian, maibé too ohin loron laiha formasaun ba Governu foun, tanba ita hasoru hela problema boot rua (2) tanesan:

1.      Díli, 13 Marsu 2020, iha inundasaun ne’ebé estraga komunidade lubun nia rezidénsia inklui Palásiu Prezidensiál ne’ebé mak sai nu’udar kondisaun ba PR atu bele estuda, halo ponderasaun, dekreta ka veta prosta lei, dekretu lei no seluk tan tuir kompeténsia ne’ebé prevé ona; 
2.       Surtu kovid-19 ne’ebé sai nu’udar problema mundiál. Problema ida ne’e ejije Governu forma ekipa espesífika ida hodi atende.

Ida ne’e mak senáriu elite polítiku nian ne’ebé povu ultrapa ona molok tama iha EE. Atu kontinua deskreve senáriu balu ne’ebé akontese iha EE, husu atu ita komprende aprezentasaun istórika iha leten ne’e katak PLP iha tendénsia polítika makas atu hamotuk ho P-FRETILIN hodi kontinua hakat ba oin forma governu ka sai opozisaun no iha tempu hanesan P-CNRT mós akumula hela forsa polítika atu forma Governu.

Hahún hosi kazu kovid-19 ne’ebé mak bele estraga ema tomak iha Timor, Estadu RDTL liu husi Prezidente Repúblika (PR) Sr. Francisco Guterres Lú Olo dekreta Estadu Emerjénsia “Decreto do Presidente da República n.o 29/2020 de 27 de Março”, hosi ne’e Governu  kria imediata “Decreto do Governo n.o 3/2020, de 28 de Março” hodi fó biban ba parte relevante sira ezekuta medidas prevensaun ba KOVID-19 iha ita-nia rai, medidas sira ne’e inklui taka provizória fronteira terrestre, aeroportu no portu ba ema ka sasan ne’ebé mak la’ós nesesidade vitál. Infelizmente, liu loron balu de’it Governu orienta parte relevante sira hodi loke hikas aeroportu no fronteira terrestre kada semana atu bele simu Timoroan ne’ebé mak iha hela rai liur. Maske medida ida ne’e hetan krítiku konstrutivu makas hosi entidade barak, maibé tanba interese diferente, Governante kontinua loke iha momentu ne’eba, ikus  mai importa tiha maluk balu ne’ebé pozitu ba kovid-19 hafoin mak taka.

Iha loron 3 Abril tinan ne’e, molok Governu estabelese Sentru Integradu Jestaun Krize, iha tempu hanesan PR ezonera Vise-Ministra Élia ne’ebé antes ne’e indijita hosi P-CNRT tun hosi nia kargu tuir PM-nia proposta, tanba loron anterior anunsia dadus kovi-19 nian diferensa ho Dr. Rui Maria de Araújo nudar péritu iha área saúde nune’e mós ema importante iha P-FRETILIN.

Liu dei’t loron ida (4 Abril) Koligasaun foun ne’ebé lidera hosi P-CNRT imediatamente halo reuniaun iha Prezidente P-CNRT Sr. Xanana nia rezidénsia Lesidere-Díli. Depoizde finaliza sorumutu ne’e jornalista Tatoli tenta entrevista Portavóz koligasaun foun António da conceição, maibé nia la kohi komenta rezultadu hosi enkontru ne’e.

Iha 8 Abril, ho razaun kovid-19, PM Taur retira nia karta demisaun ne’ebé mak submete ona ba PR no PR aseita. Iha Komite Sentrál Fretilin, 15 Abril, informasaun ne’ebé hakerek nain asesu iha média STL live katak “P-FRETILIN no PLP hein P-KHUNTO atu halao enkontru ba asina nota entedimentu koligasaun, maibé la realiza tanba KHUNTO la marka prezensa. [...] entretanto informasaun ne’ebé mak STL asesu mós katak mesmu P-KHUNTO la mosu ka la marka prezensa iha momentu ne’e, maibé posibilidade sei halo fali iha loron seluk[...]”. Depoizde akompaña situasaun ida ne’e, foin liu de’it semana ida ho balu, públiku hakfodak ho informasaun ne’ebé dehan ema deskoñesidu lori kilat ameasa Konselleiru P-KHUNTO Sr. José dos Santos Naimori Bucar iha nia rezidénsia Fatumeta.

Situasaun ameasada ne’e halo parte relevante hotu preokupa inklui públiku, tanba ne’e bankada sira iha PN iha 27 Abril kestiona, bankada P-FRETILIN Deputadu Francisco Miranda Braco salienta katak sira kontra aktu ida ne’ebé mak halo ba Konselleiru P-KHUNTO, hodi husu parte kompetente atu halo investigasaun klean ba kazu refere. Ema barak preokupa ho kazu ida ne’e, entaun iha 28 Abril, Jornalista Tempotimor ba konfirma iha Sekretáriu Jerál Interinu P-CNRT, Jacinto Rigoberto, nia dehan katak iha semana kotuk nia bá duni Konselleiru P-KHUNTO nia uma, maibé bá tanba KHUNTO ne’e formalmente integra hela iha Koligasaun foun ne’ebé foin forma, hodi koalia kona-ba polítika koligasaun nian, la’os ba ameasa. Públiku sei preokupa hela ba kazu ida ne’e, iha 29 Abril, P-KHUNTO retira hosi koligasaun foun ne’ebé mak lidera hosi P-CNRT atu forma nonu Governu konstitusionál.

Deskrisaun ne’ebé hatur iha leten, ne’e elite polítiku sira mak produs hosi ideia ba vida real tuir interese sira nian hodi haterus povu,  laloos povu rasik mak haterus an, dala ida tan katak laloos povu!

Sira koalia interese povu, maibé sira naftin moris di’ak povu mak terus. ida ne’e mak hakerek nain hakarak aprezenta hanoin balu ne’ebé deskobre hosi senáriu polítiku ne’ebé elite sira demonstra ona.

Senáriu hosi 2006 mai to ohin 2020 (molok ita enfrenta kovid-19), ne’e hatudu katak iha konflitu entre grupu P-CNRT ho P-FRETILIN no PLP  nune’e mós nakait ba too interpesoál Sr. Xanana ho Sr. Mari, tanba ne’e mak ita akompaña dezde inísiu mai to ohin loron Partidu Jigante rua ne’ebé iha masa barak nunka halo aliansa nune’e mós PLP ne’ebé mak lakleur hamotuk ho P—CNRT halao misaun seidauk remata hasees an fali ne’e tanba la iha ideolojia ka programa ne’ebé hanesan hodi sai nudar kondisaun ba halibur Partidu sira ne’e inklui Sr. nain rua. Hosi konflitu ida ne’e automatikamente influénsia (pengaruh) mós situasaun atuál.

Bainhira Governu kria medidas ezekusaun atu prevene kovid-19 tama Timor mak suspende atividade lubun inklui fatin ba transportasaun internasionál ne’ebé iha posibilidade boot hodi importa virus aat ne’e, maibé Governu loke hikas hodi halo ema hotu preokupa, hafoin PM Sr. Taur retira hikas nia karta demisaun ne’ebé mak PR sei estuda, ho razaun katak iha momentu difísil nune’e, Nasaun presiza nia hanesan PM atu fó prestasaun boot ba país no povu Timor-Leste. Ida ne’e razaun ida ne’ebé mak lakonvense hakerek nain, tanba sira mak kria situasaun ida ne’e sai preokupante liuhusi permite maluk Timoroan sira ne’ebé mak iha país afetadu ba kovid-19 no país seluk tama mai.

La bele dehan razaun katak Timoroan iha estranjeiru mós iha direitu atu fila mai ita-nia rai. Ne’e razaun absurda ne’ebé mak falun ho interese seluk. Tanba governante sira fó espasu ba belun Timoroan atu tama mai nu’udar direitu sidadaun Timor nian biar iha risku boot nia laran, maibé sira nafatin suspende direitu sidadaun Timor iha rai laran nian atu halo demonstrasun karik sira bele mate tanba hamlaha mesmu seidauk iha transmisaun lokál, nafatin suspende movimentasaun transporte públiku ne’ebé ajuda motorista buka osan ba sustenta família maske seidauk iha transmisaun lokál, nafatin suspende direitu estudante no profesour sira-nia prosesu ensinu no aprendizajen prezensiál ne’ebé mak balu tenke hosi uma sae transporte públiku ba eskola no kampus biar seidauk iha transmisaun lokál, no atividade sira seluk tan halo ema barak sai trauma hodi halo autokarintina too prejudika atividade ekonómika kbiit laek nian, ikus mai lori konsekuénsia negativa ba  kbiit laek sira tanesan: tane liman ba viziñu tanba hamlaha; tanis tanba hamlaha, han dala ida iha loron ida tanba hahan besik hotu ona, dalaruma la han iha loron ida nst...

La konvense hakerek nain bainhira imi aprezenta razaun dehan tenke halo prevensaun antes karik lae, entaun ita bele sai aat liu país dezenvolvidu sira hanesan Itália, Amérika nst... Hakerek nain hakarak salienta tan katak halo prevensaun ne’e hosi liur, la’os hosi laran, tanba virus aat ne’e hadaet hahú hosi país Xina mak ba sira seluk no posível mai ita nukazu ita nafatin fó biban ba movimentu internasionál funsiona normal iha ita-nia país. Atu klaru liu tan aprende ezenplu hanesan labarik kiik-oan sira iha uma dehan katak, ita lakohi anin hú rairahun kona ita, entaun taka mak odamatan no janela halo metin, laloos ita loke hela odamatan ho janela mak ita dehan la bele sai bá liur orsida rai rahun kona, maibé anin lori rairahun tama/kona ita-nia uma laran no matan laran. Ne’e nu’udar lisaun ida ne’ebé mak hanorin katak ita iha faillansu ida, tanba la konsege preokupa liu ba problema báziku ne’ebé povu sei enfrenta hodi rezolve ikus mai akontese problema hanesan hatur iha parágrafu tuir mai.

Iha inísiu komete ona eru, depois konsege mellora fila fali hanesan halo prevensaun liu husi medida lubun ne’ebé iha hodi salva sosiedade Timor atu la bele estragada hosi kovid-19, maibé rekomete faillansu boot ida mak hanesan trata ema hotu ho igualdade biar ekonomikamente sosiedade Timor nian iha klase ne’ebé mak diferente tebes, ho ida ne’e mosu problema ne’ebé ita observa kbiit laek balu tane liman mak foin bele han dala ida iha loron ida, balu tanis dala barak mak foin bele hetan ajudu hosi ema ne’ebé iha kondisaun ekonómika sufisiente nst... la’os hanesan Deputadu ida hosi Bankada PLP iha PN ne’ebé mak matan delek no kakutak aleizadu hodi halo argumentu ne’ebé falun ho interese katak povu nia hahan nakonu iha jelera no dapur. Biar povu terus hela, maibé iha tempu hanesan lider partidu polítiku sira halai bá mai iha iha Díli laran hodi halibur malu barbarak biar kontra medida prevensaun ne’ebé iha ho ojetivu atu koalia kona-ba interese koligasaun partidu nian no la iha seriedade atu kontribui ba rezolve medidas balu ne’ebé ezekuta hodi enfrakese vida kbiit laek nian.

Interese ne’ebé sira hatudu iha prátika moris nian hatauk liu tan povu, tanba produs informasaun oi-oin: parte balu dehan ema lori kilat ba ameasa Konselleiru Partidu ida nian, hosi parte balu dehan tenke halo investigasaun, parte balu dehan keta ema seluk karik, parte balu dehan lae nst... Sira ne’e hotu sempre iha razaun, tanba ne’e ita tenke husu tanba sa? Tuir hakerek nain, akontensimentu sira nune’e nudar produtu hosi interese polítika elite sira nian ne’ebé joga iha kampu polítiku atu hadau ukun, la’os povu mak halo ida ne’e tanba povu la iha forsa no arma atu ba ameasa partidu ida nia líder biar ukun nain sira esplora no oprime. Informasaun kona-ba kazu ne’e tebes ka lae, fiar ka lae, ida ne’e ohin loron povu esploradu no oprimidu lubun fiar katak akontese nune’e mak hodi provoka P-KHUNTO hases an hosi koligasaun ne’ebé lidera hosi P-CNRT. No sosiedade Timor eperénsia ona tinan 2008 Sr. Alfredo no 2015 Sr. Mauk Moru mate, tanba forsa polítika balu mak hamate tuir interese sira nian ba ukun atu nafatin hariku nia partidu no família.

Ikus liu atu dehan katak polítika Timor nian dezde independénsia to ohin loron, ne’e iha de’it mak konflitu polítiku entre elite partidu polítiku sira hodi hadau malu ukun atu kria dezenvolvimentu fíziku no nonfíziku nudar kondisaun ba esplora no oprime povu hosi sistema ne’ebé sira kria tuir interese sira nian.

Hakerek nain
Moisés S. Magno
Share to Google Plus share to whatsapp

About Lospalos News

Lospalos News hanesan media ida ne'ebe eziste hosi ema Lospalos atu transmite informasaun sosial ba publiku no laiha interese ba kualker aspeitu ne'ebe iha relasaun ho osan. informasaun ne'ebe Lospalos News publika mai hosi fontes barak, ho intensaun atu publika tutan ba ema hotu ne'ebe presiza.
comments

0 komentar :

Post a Comment

Komentariu lao ho Etika