News
process...

LIBERTASAUN POVU NUDAR MEHI NE'EBÉ SUSAR SAI REALIDADE



Depoizde liberta pátria hosi invazór Indonézia hodi ukun rasik an, polítiku nain sira hanorin povu katak agora ita hotu tenke ho prinsípiu ida mak kontinua luta ba libertasaun povu.

Libertasaun povu katak hasai povu hosi kondisaun mizéria ba moris di'ak no loos ne'ebé mak ema seluk iha antes ona tanesan: La falta aihan, uma seguru, edukasaun kualidade di'ak, saúde garantida, meius transporte ho komunikasaun primorozu nst.

Atu liberta povu, iha tinan 18 ba kotuk ukun nain sira diskute rejime polítiku ne'ebé mak bele reprezenta interese povu nian, ho ida ne'e bele liberta povu hosi pobreza ba moris di'ak hanesan ho sira ne'ebé moris di'ak ona. 

Tetu ba mai, líder sira eskolla rejime demokrasia mak nudar dalan atu hasai povu hosi kondisaun aat ne'ebé sira enfrenta. 

Iha implementasaun rejime demokrasia kontráriu ho prinsípiu ne'ebé mak iha, tanba ezisténsia Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (E-RDTL) kondisiona politiku nain sira nudar jestor hodi jere rikusoin rai no povu nian benefisia liu sira no ema osan nain sira. Jeralmente benefísiu rikusoin povu nian ba politiku nain liuhusi saláriu no Direitu Regalia ne'ebé sira konsidera nudar justisa naturál. Benefísiu ba osan nain sira liuhusi projetu dezenvolvimentu fíziku no lafíziku tuir interese ema kapitál nain sira nian ne'ebé mak hakarak hetan lukru barak liu (supa/esplora) duké kualidade di'ak projetu ne'ebé implementa. 

Realidade ida ne'e, la'ós atu ajuda povu sai hosi moris aat, maibé atu hamout liu tan povu maioria nafatin susar ba bee moos, eletrisidade, edukasaun kualidade di'ak, saúde garantida, aihan nutriente, uma ne'ebé seguru hosi udan, loromanas, anin nst... 

Problema sira ne'ebé hatur iha leten mak konstroi sosiedade Timór ho status sosiál diferente: Ema balun riku demaziada; balu riku naton; balu la riku liu no la kiak liu; balu kiak; balu fali kiak liu.

Hosi klase sosiál ne'ebé iha sei nafatin hamosu problema boot ba oin, bainhira ita hanoin atu rezolve problema ruma ho igualdade/hanesan ba klase sosiál hotu. 

Liga mai realidade ohin loron, ita akompaña sosiedade maioria inklui Timór-Leste enfrenta hela surtu kovid-19 ne'ebé mak fó perigu ba ema-nia saúde nune'e mós vida. Ho ida ne'e ita luta kontra.

Iha luta kontra virus refere, órgaun 4 E-RDTL nian halo polítika hodi blokeia atividade sira ne'ebé mak nudar kondisaun ba transmite/hadaet virus korona.

Infelizmente, fulan ida ona ukun nain sira halo polítika ba kombate virus aat ne'e, la konsege preokupa povu-nia kondisaun ekonómika ne'ebé la sufisiente hodi sustenta sira iha tempu naruk nukazu nafatin mantein iha uma/autokarantina hanesan polítiku nain no ema osan nain sira ne'ebé mak bele sustenta sira-nia an iha tempu naruk biar iha uma, tanba durante ne'e supa osan barak povu nian (Orsamentu Jerál Estadu).

Tratamentu igualitária ba ema riku no kiak iha Estadu Emerjénsia ne'ebé ukun nain sira hatur mak kria problema sira ne'ebé ita hotu observa iha média sosiál hanesan ita-nia belun balu tane liman ba viziñu mak foin bele han dala ida iha loron ida, balu tanis bebeik ba hamlaha mak foin hetan ajudu dala ida hosi maluk seluk no barak liu mak halerik tanba situasaun susar ne'ebé bele hamate sira besik too ona iha tempu badak. 

Problema ida ne'e agora sei akontese no ba nafatin, bainhira estadu ida ne'e trata sosiedade Timór tomak hanesan iha momentu ne'ebé mak ema-nia kondisaun ekonómika la hanesan. Ne'e problema sei akontese ba nafatin.

Ha'u fó ezenplu simplez:
Estadu fahe osan $ 100 ba kada uma kain.
Problema mak ne'e. Uma kain ne'ebé kiak liu mak nia família boot/ema barak, konsekuénsia negativa boot mak seidauk too tempu atu Estadu mai reforsa ekonomia família, maibé aihan konsumu hotu ona, ho ida ne'e, iha posibilidade sira mate hamlaha. Karik la kohi mate tanba hamlaha, entaun obrigadu ba naok ka hadau ema seluk nia aihan. Ida ne'e kria fali violénsia, hosi violénsia ne'e hamosu fali efeitu negativu foun mak balu tenke kanek, tama prizaun no mate.

To iha ne'e, ha'u hanoin ita balu presiza halo fali ezame konsiénsia nian. Tanba sa iha problema oi-oin nune'e? 
Tanba sa Estadu trata ema hotu hanesan maske status sosiál la hanesan? Tanba sa iha status sosiál ne'ebé diferente tebes? 
Tanba sa povu Timor hasoru situasaun no kondisaun aat ne'e kleur ona? 
Tenke husu rasik ba an "tanba sa?"

Mahusuk sira ne'e nudar reflesaun mai ita barak ne'ebé mak la hateke hetan prosesu istóriku ne'ebé kria problema oi-oin, atu bele konsiente katak problema sira ne'ebé ohin loron ita enfrenta, ne'e invensaun ema nian, la'os problema naturál ne'ebé mak la bele muda ou halakon, ne'e lae! Lae! 

Ikus liu, atu dehan de'it katak ita barak mak monu ba lasu kapitalista no konservadorista nian hodi la hatene an no defende sosiedade klase ida ne'e, la aprende ideolojia polítika ne'ebé bele sai nudar alternativu ba problema sira ne'e hotu, tanba ne'e mak ita rona no koalia tan kona-ba libertasaun povu tinan 18 ona, maibé povu nafatin sai kbiit laek hodi halerik bebeik ba moris di'ak ne'ebé justu. Kuitadu! 

Atu la bele desanima nudar jerasaun foun ha'u hakarak mensazen ba kolega sira katak ita tenke sai hosi lasu ema aat nian hodi aprende atu konstroi sosiedade foun ne'ebé mak fó ksolok loos ba ema hotu iha mundu real ida ne'e. 

Saudasoens Progresistas

Hakerek husi: Moisé S. Magno
x
Share to Google Plus share to whatsapp

About Lospalos News

Lospalos News hanesan media ida ne'ebe eziste hosi ema Lospalos atu transmite informasaun sosial ba publiku no laiha interese ba kualker aspeitu ne'ebe iha relasaun ho osan. informasaun ne'ebe Lospalos News publika mai hosi fontes barak, ho intensaun atu publika tutan ba ema hotu ne'ebe presiza.
comments

0 komentar :

Post a Comment

Komentariu lao ho Etika