News
process...

Kapitalizmu Juizu Final ba Umanidade

Tradusaun badak husi Z-RayMuamalay kona ba "Kapitalisme Kiamat Bagi Umat Manusiane'ebé iha Lian Tetun sai "Kapitalizmu Juizu Final ba Umanidade"
Hakerek husi: Fito Cele dan Moses Kabelen (MILITAN INDONESIA "Membangun Sosialisme Sedunia), hasai iha 28 Marsu 2019 ho Títulu iha lian Indonéziu "Kapitalisme Kiamat Bagi Umat Manusia" iha www.militanindonesia.org

Kapitalizmu Juizu Final ba Umanidade
Kapitalizmu konsege ona lori ema hotu ba iha sivilizasaun teknolojia ne'ebé ita nunka mais koñese antes ne’e. Teknolojia tuir lolos bele kontribui ba esforsu melloramentu natureza, maibé   realidade prova ho kontráriu. Ema balun hateten, ita bele halo adaptasaun tanba teknolojia ne’e rasik, maibé faktu prova ho kontráriu.  Ekilíbriu entre progresu teknolojia ho natureza interrompidu. Poluisaun anin, resíduo tóksiku, udan ásida,  ezgotamentu ka-mada ozônio inklui plástiku nakonu ita nia planeta.


Kapitalizmu kria danu (kerusakan) ne'ebé tremendu (luar biasa) tebes. Nivel dióksidu karbonu iha pontu aas liu iha istória.  Dezde 1950, populasaun urbana aumenta ka Saé ona dala-hituk, utilizasaun enerjia primária sa’e ka aumenta dala-limak, enkuantu kuantidade fertilizante (pupuk) ne'ebé utiliza agora dala-baluk aas liu. Kuantidade nitrojéniu ne'ebé tama tasi laran Saé kuadratikku.   Rezultadu esplorasaun natureza hak-taka matan no hamosu a-fundamentu illa ki’ik barak mout no lakon husi mapa mundu tanba mundu nia manas (Global Warming). Dezastre barak mak kona liu ona umanidade. Ezemplu hanesan, povu Bangladezes sira ne'ebé daudauk ne’e tenta atu sobrevive ho konstrui kabana iha bee estagnado nia leten ne'ebé Saé ba beibeik.  Haiti Estima katak sei la husik nonok husi jerasaun tuir mai iha tinan sira ne'ebé sei mai tanba seka maran inklui rikeza natural drenada hotu ona husi Imperializmu. Sei iha mos dezastre barak ne'ebé sei kontinua ameasa ezisténsia umana iha mundu agora no tantu iha futuru.

Empreza sira ne'ebé uza mina kombustivel fosil iha partisipasaun boot ba mudansa klimátika, no maioria husi kontribuinte emisaun gas no estufa ka uma vidru mai husi produtór ida ne’e. Iha pozisaun aas liu, iha empreza karavana xineza no empreza mina Arábia Saudita (Aramco). Empreza sira ne’e kontribui ho 14,3% no 4,5% ba emisaun global dezde 1988. Enkuantu sira seluk iha ExxonMobil Corp (2%), Royal Dutch Shell PLC (1,7%), BP PLC (1,5%), no Chevron Corp (1,3%).

Relatóriu ONU afirma katak, karik empreza ida ne’e responsabiliza finansial-mente ba kontra-medida ka prevensaun poluisaun no danu ambientál seluk mak sei elimina ka hamoos um-tersu husi lukru empreza. Kustu ba soe resíduo baratu liu duke investe ba teknolojia ne'ebé ambientalmente korreta. Kompetisaun ba profitu enkoraja indústria atu redús kustu,  laos de’it  estandarte moris klase servisu na’in ka traballadór maibé redús mos kustu ba kontra-medida ka prevensaun danu ambientál ne'ebé kauza husi indústria refere. Ne’e signifika katak bainhira sistema kapitalisme sei la’o, danu ambientál no natureza sei kontinua akontese nafatin.

Ekilíbriu ekosistema destrui nafatin loron-loron ho naran profitu ka lukru. Ida ne’e bele lori dezastre. Ita la diskute hela apokalipse ka juizu final versaun relijioza,  maibé ita diskute hela juizu final ne'ebé finjidu no kontinuamente halo husi kapitalizmu. Apenas mudansa boot iha sistema polítika aktual  mak bele neutraliza futuru sombrio ida ne’e.

Ita iha atensaun makaas ba futuru natureza no planeta ida ne’e, maibé ita laiha kontrolu ba indústria sira ne'ebé daudauk ne’e kontribui ba danu natureza. Mezmu elite poétiku mundiál dala hirak hasoru malu hodi diskute kona ba kestaun ida ne’e maibé difisil atu alkansa konkordánsia hodi rezolve ka solusiona.

Kapitalizmu muda kapasidade ema ida hodi hare nia asaun rasik, entre meiu ambiente no natureza, ho nune’e saida mak ita bele hare husi elite polítiku sira daudauk ne’e la liu kompara ho reprezentasaun proprietáriu empreza boo-boot sira no bankeiru sira. Sen muda sistema ekonomia ne'ebé la’o daudauk, ate figura ne'ebé iha intensaun di'ak mos la bele halo eskolla rasional ba interese ka benefísiu natureza, umanu no meiu ambiente. Atu hapara efeitu ne'ebé destrui husi empreza sira ne’e mak presiza hakotu kapitalizmu. Se ita la halo, entaun kolapsu natureza no ita nia sosiedade bele leva ho konta no ameasa juizu final sei evidente liu.


Husi : Militan Indonézia
Tradús ba Tetun Husi Z-rayMuamalay





Share to Google Plus share to whatsapp

About Lospalos News

Lospalos News hanesan media ida ne'ebe eziste hosi ema Lospalos atu transmite informasaun sosial ba publiku no laiha interese ba kualker aspeitu ne'ebe iha relasaun ho osan. informasaun ne'ebe Lospalos News publika mai hosi fontes barak, ho intensaun atu publika tutan ba ema hotu ne'ebe presiza.
comments

0 komentar :

Post a Comment

Komentariu lao ho Etika