News
process...

SE MAK MARADONA IHA TIMOR-OAN NIA HARE! ||ESQUERDA

 

SE MAK MARADONA IHA TIMOR-OAN NIA HARE!

Argelio B. Vilela “Z-ray Vilela”

Tinan 43 liu-ba, iha 1977,  iha mundu futeból naran Maradona sai naran ne’ebé  koñesidu tebes ba entusiasta  futeból  sira bainhira Maradona hahú tama  Selesaun Nasionál Argentina, iha loron 27, fulan Fevereiru, tinan 1997, iha tempu ne’ebé Argentina hasoru Hungaria iha jogu amizade, idade Maradona iha altura ne’ebé sei 16, jogu ne’e hala’o iha Estádiu Alberto Armando (La Bombonera), Buenos Aires, Argentina hanesan uma na’in manan 5-1 hasoru Hungaria. Momentu ne’ebá, Maradona tama hanesan jogador substitutu iha segunda parte, iha minutu 62 troka Luque. Maski la fó impresaun signifikativa ida, maibé iha primeira partida refere mak hahú hatur istória osan mean ida ba nia no ba nia nasaun. Husi ne’e naran Maradona komesa hakerek ona hamutuk iha mundu  futeból , no kontinua to’o para iha 1994 ho kuantidade jogu dala-91 ho golu 34 durante Maradona joga iha Selesaun Nasionál Argentina.

Iha Timor-Leste, baihira temi naran Maradona sei lori ema hotu nia hanoin, hare no koñese ba iha mundu  futeból , konserteza ema sei dehan, Maradona ne’e  futebolista legendário Argentina, no istória ba nia karreira iha mundu  futeból , ema hotu hatene, liu-liu sírkulu entusiasta  futeból  sira, hahú husi labarik, feto, mane,  to’o katuas no ferik sertamente hatene nia istória. Tanba ne’e ita koko atu sukit-sai, aleinde  futebolista legendário, Diego Armando Maradona mos hanesan Santo Povu nia. “San Diego” – Salvador Povu Pobreza.

Istoria seluk hateten,  futebolista legendário Diego Armando Maradona “Maradona” la’ós koñesidu de’it hanesan figura  futeból  mundiál. Maibé Mane forte ho oin revolusionáriu ne’ebé moris iha  Lanús, Provínsia Buenos Aires, Argentina, 30 Outubru 1960 ida ne’e mos iha karakterístiku inspirativu iha mundu politika. Temi ideolojia politika, nia kaer metin prinsípiu revolusionáriu ida hanesan mos  ho Ernesto Che Guevara. Espíritu ideolójiku husi Maradona ne’e hatudu bainhira nia hasai deklarasaun ida hasoru Imperialista Amerika iha 02 Abril 2019 bainhira aprezenta vitória ba nia klube Dorados iha Meksiko ba Nicolas Maduro “Presidente Venezuela” no povu Venezuela baihira manan Tampico Madero ho pontuasaun 3-2.

Deklarasaun Maradona hasoru Estadus Unidus Amerika

02 Abril 2019, Nia “Maradona” hasai deklarasaun iha media;

“ Ha’u hakarak dedika vitória ida ne’e ba Nicolas Maduro no povu Venezuela tomak ne’ebé daudauk ne’e iha hela sofrimentu”.

“Diabu Polisia Mundiál” Se mak diabu, mak Yankees (Dezignasaun Estadus Unidus Amerika” ne’e? Tan de’it sira “Amerika” bomba boot iha mundu, sira hanoin, sira superior liu ita? Ne’e nunka mais.

“ ita la iha fiar ba sira ne’ebé iha presidente hanesan “chirolita” (Boneka Famozu Argentina iha tinan entre-1970). Maradona kompara Presidente Estadus Unidus Amerika, Donald Trump ho Boneka Famozu Argentina iha tinan entre-1970”.

Maradona hasai deklarasaun ida ne’e hasoru Estadus Unidus Amerika, tanba nia hare Amerika hanesan Imperialista ne’ebé utiliza nia poder hanesan Diabu Polisia Mundiál hodi fó sansaun oin-oin ba País Esquerdista sira, inklui Venezuela. Nicolas Maduro ne’ebé eleitu demokratikamente husi nia povu, kostuma akuza Estadus Unidus Amerika ne’ebé hakarak halo kudeta ka golpe iha sira nia país hodi substitui ka troka poder ba Juan Guaido. Iha 2017 bainhira Nicolas Maduro eleitu fila-fali hanesan presidente, Estadus Unidus Amerika implementa sansaun oin-oin hasoru Venezuela. Ida ne’e mak sunu Maradona hodi hasai deklarasaun ho espertu tebes iha media hasou Imperialista Amerika bainhira aprezenta vitória ba nia klube Dorados iha Meksiko, manan Tampico Madero ho pontuasaun 3-2.

Antes ne’e mos, nia “Maradona” iha 1 juilu 2017, vizita ultima sesta-feira ba kapital Moskow, Rusia iha jornalista sira nia-oin, Maradona elojiu presidente Vladimir Putin no espresa nia aversão “La gosta” ba Presidente Estadus Unidus Amerika, Donald Trump.

Nia hateten, “Vladimir Putin “Presidente Rusia” ne’e ema ne’ebé bele lori paz ba mundu ida ne’e. Nia “Putin” ne’e haktenik nu’udar fenómenu ida.” Nia “Maradona” hatutan, Figura Vladimir Putin  bele kompara hanesan ho figura mundiál sira hanesan, Hugo Chavez, Fidel Castro, Ariel Ortega, no Evo Morales. Enkuantu, Donal Trump “Presidente Amerika” tuir Maradona la dignu atu foti hanesan figura mundiál ida no la presiza foti ho sériu.

“Ba ha’u, nia “Donald Trump” nia la-liu hanesan ho personajen iha dezeñu animadu (Toko Kartun) sira. Kada-vez iha televizaun ha’u hare, imediatamente ha’u troka kedas kanal. “Dehan Maradona”.

Aleinde ida ne’e, Maradona mos afirma katak nia laiha ona fiar katak Amerika sei sai nafatin país dominante iha mundu internasionál. Nia hatutan tan, ema hotu iha mundu labele haluha kona-ba Rusi, China no Korea do Norte. Amerika la’ós ona Polisia Jéniu “Jagoan”. Ita sei buka armas ne’ebé boot hodi hasoru sira. No ba kondisaun atuál Amerika Latina, Maradona hare katak presaun EUA sei makas liu hasoru país sira iha latina.

“presaun iha Amerika latina mais forte liu ho Direita “Kapitalista”. Ha’u hakarak hateten ba Direita los mak Amerika. Direita forte liu agora. Direita iha osan barak. Sira bele sosa buat hotu no ida ne’e halo ha’u hirus tebes. Iha era presidente anterior Argentina, ema sei bele hetan hahán, agora ema hamlaha. Triste tebes, ida ne’e la akontese iha de’it Argentina, maibé iha Brazíl mos kondisaun hanesan akontese.

Ida ne’e hatudu katak, Maradona mos pertense figura esquerdista ida ne’ebé preokupa tebes kondisaun mundiál ne’ebé dominante ho kapitalista, nia konxiente ho kondisaun sira ne’e tanba iha nia istória, bainhira nia sei ki’ik, nia husi familia ida ne’ebé moris ho ekonomia difisil, iha ne’ebé ba nia  futeból  hanesan brinkedu ida ne’ebé karun tebes ba nia. Nia sempre hakuak bola bainhira toba, iha uma ne’ebé simples tebes iha favela Buenos Aires, Argentina bola mak nia hakuak loron no kalan nian. Tanba nia konxiente katak,  futeból  mak brinkedu ne’ebé karun, bola mak sasán halimar ne’ebé furak tebes ba nia no husi bola, nia fonte da vida hahú.

Luta Maradona, Futeobolista Lejendariu no nia Perpetiva Politika

Luta Maradona, Futebolista Legendário no nia Perspetiva Politika

Maradona, Bainhira nia sei ki’ik, nia husi familia ida ne’ebé moris ho ekonomia difisil, iha ne’ebé ba nia  futeból  hanesan brinkedu ida ne’ebé karun tebes ba nia. Nia sempre hakuak bola bainhira toba, iha uma ne’ebé simples tebes iha favela Buenos Aires, Argentina bola mak nia hakuak loron no kalan nian. Tanba nia konxiente katak,  futeból  mak brinkedu ne’ebé karun, bola mak sasán halimar ne’ebé furak tebes ba nia no husi bola, nia fonte da vida hahú. Diego Armando Maradona “Maradona” la’ós koñesidu de’it hanesan figura  futeból  mundiál. Maibé Mane forte ho oin revolusionariu ne’ebé moris iha  Lanús, Provínsia Buenos Aires, Argentina, 30 Outubru 1960 ida ne’e mos iha karakterístiku inspirativu iha mundu politika

Iha Argentina, povu Argentina tomak, liu-liu joven foin-saé sira, orgullu tebes ho sira nia Trindade; hahú husi Evita Peron, Ernesto Che Guevara no Diego Armando Maradona. Evita Peron, ema ne’ebé mai ho antesedénsia Artista, nu’udar ema politika radikal ne’ebé defende liu interesse nia povu nian, principalmente ba trabalhador sira, kamponeza sira, no klase pobreza sira seluk. Ho nune’e ba ema Argentina, foti nia ho naran Santa Evita. Hanesan mos ho Ernesto Che Guevara, figura revolusionária ne’ebé nia naran inspira luta povu tomak iha mundu too ohin loron. Ho nia apelidu ba esquerdista sira hanesan Messias husi  Argentina.

Maradona, moris iha 30 Outubru tinan 1960, iha vila Fiorito, area ida ne’ebé pobre no favela liu iha Lanús, Provínsia Buenos Aires, Argentina. Iha idade, tinan 9, nia komesa hamutuk ho selesaun juvenil Argentina, Cebollitas, no foti apelidu espesiál ho naran “Labarik Osan-mean”. Hahú ho nia atividade hanesan jogador  futeból , iha 1977-1978, iha tinan 16, Maradona la konsege fortalese nia país iha kopa mundiál junior, treinadór ekipa konsidera nia joven liu no ladún esperiénsia. Liu-tiha tinan ida, nia selu ho lori nia país hanesan kampeaun mundiál junior. Depoizde ida ne’e, Maradona joga fali iha klube popular ida iha Amerika latina, mak Boca Júnior. Pela primeira vez, Maradona komesa joga iha tournamentu kopa mundiál España,  mais seidauk bele hetan sorte ba nia-aan. Nia so bele marka de’it golu iha prestigozu evento refere. Iha ne’ebá, finalmente, Maradona asina kontratu ho klube Españól, FC. Barcelona, durante tinan rua, nia karreira progrede liu tan bainhira nia joga iha Napoli, klube ida husi divizaun A liga Italia, no konkista prestasaun boot ba klube refere, dala-rua iha kopa Champion, dala ida iha copa UEFA, dala ida iha Kopa Italia no dala ida iha kopa Supercoppa. Husi períodu ne’ebá mak Maradona sai estrela  futeból  ida, iha ne’ebé nia sai eroi ba vitória iha kopa mundiál iha Meksiko tinan 1986. “Golu lima” ne’ebé hanaran Golu maromak lembrandu tempu naruk, ida ne’e akontese bainhira rebenta baliza Inglaterra iha minutu 51 ho ajuda husi nia liman, no lori sira ba vitória manan Inglaterra.

Bainhira sei ki’ik, dala-ruma tan antesedénsia orijen husi familiar pobre, Maradona mostra nia rezisténsia, liu-liu hatudu nia kapasidade no abilidade iha ema riku nia-oan sira nia oin. Loron ida, Maradona dehan, nia laiha tempu atu halo politika. Maski nune’e, Maradona hateten, karik loron ruma, ami nia forsas aramadas sira tenke defende país ida ne’e, mak sei iha soldadu ho naran Maradona. Tanba em prinsípiu, principalmente ha’u ema Argentina. Ne’e hatudu katak, iha Argentina dala-ruma nia idéntiku ho Nasionalista, maibé iha matan rai seluk, nia ema esquerdista ida. Tanba aleide identifikasaun Eskerda no Direita iha politika, maioria povu Argentina kontente liu haktenik Nasionalista, no ida ne’e mak kauza no Maradona konsege besik ho Nasionalista Direita, hanesan, Carlos Menem.

Konxiénsia Maradona nunka mais lakon, Maradona rasik esklarese katak, nia parte nunka mais bele evita-an husi politika, hanesan, bainhira nia joga hela bola, nia parese rekoñese-aan hanesan labarik deznutrisaun ida no favela tebes kontra forsa boot ida. Ikus mai nia utiliza imajen ida ne’e bainhira akuza FIFA halo konspirasaun kontra povu pobre sira husi Argentina.  Entaun diferente ho Evita Peron ne’ebé ema bolu santa Evita, no Ernesto Che Guevara ne’ebé ema bolu Messias husi Argentina, iha sírkulu pobres iha Buenos Aries Argentina, bolu Maradona hanesan Santo Povu nia. “San Diego” – Salvador Povu Pobreza.

Profundamentu Mardona kontinua ba Politika Esquerda akontese bainhira nia vizita Kuba, iha ne’ebé nia atu hala’o medisina no terapia iha ne’ebá. Nia hateten, ha’u hili Kuba tanba kuba nia dignidade povu nian. Ha’u fiar ai-moruk Kuba, no ha’u hatene sira sei bele kura ha’u. “dehan Maradona iha Aeroportu Internasionál Havana Kuba”. Maradona orgullu tebes ho paz no politika iha país refere. Iha ne’ebá mos, país ne’ebé iha melhor ekipa Bisbol no Voleiból iha Mundu. Maradona mos sai testemunha ba Governu ne’ebé hadomi los nia povu. Iha nia Autobiografiku, Maradona mos hateten, nia iha Tatto ho retratu Fidel Castro, no nia proklama Fidel Castro hanesan maromak. Durante iha Klínika Kuba, Maradona dala barak uza kamizola ho imajen “Che Guevara”. Iha époka ne’ebá mos, nia halo doasaun ho nia  royaliti Autobiografiku intituladu ho  Yo Soy El Diego (Ha’u Diego) iha kuba ba Kominidade lokal. Ho ida ne’e, Maradona mos hetan oportunidade hodi hasoru malu ho Fidel Castro iha Palasiu Revolusaun, Havan, iha 2001. Sira la diskute la’ós diskute de’it  futeból  no politika revolusionária, Maradona mos hanorin Fidel Castro ho téknika no tátika iha jogu  futeból .

Ativismo Polítiku Maradona saé liu bainhira nia espresa opozisaun ba proposta Komérsiu Livre husi Estadus Unidus Amerika (FTAA) iha final 2005. Bainhira Bush vizita ba Argentina, iha epoka ne’eba Maradona aparese hamutuk ho Hugo Chavez no Evo Morales iha komísiu Kontra Bush no Imperializmu. Iha evento ne’ebé koñesidu ho Reuniaun Anti-Amerikanu”, Maradona la’o ho Evo Morales no kantor revolusionáriu Kuba, Silvio Rodriguez. Maradona bolu Bush hanesan “Ema foer”. Maradona mos dehan, Argentina dignu liu, tebe sai Bush. Maradona mos besik liu Presidente Hugo Chavez, no hodi oferese nia-aan fó treinu ba Selesaun Nasionál Venezuela iha tempu ruma. Nia dehan, ha’u fiar Chavez, ha’u Chavista ida. Saida mak halo husi Fidel, saida mak halo husi Chavez, ba ha’u ida ne’e mak di’ak liu. Maradona elojiu liu Sosializmu iha Kuba no Venezuela. Nia dehan, Sosializmu di’ak liu kopara ho Imperializmu Amerikanu.

Rezumu Ispirativu

Husi istória sira iha leten, Timor-oan sira nia koñese ba karreira Maradona la’ós de’it hanesan ema  futebolista maibé nia mos ema esquerdista ida, husi nia bele fó inspirasaun ida mai ita no lori ita hodi konxiente katak luta hodi defende lia-loos ne’e dever responsabilidade, no sai Nasionálista de’it labele, no tenke haforsa ho ideolojia ida, mak Sosialista. Ita bele ka la’e, Timor-oan bele ka la’e, sai hanesan Maradona hosi mostra nia rezisténsia, liu-liu hatudu nia kapasidade no abilidade iha ema riku nia-oan sira nia oin?

Ita bele Timor-oan bele ka la’e, la gosta halo politika no konsentra de’it hodi halo atividade pesoál maibé iha Nasionalizmu hanesan Maradona inspira mai ita, nia dehan, “ha’u laiha tempu atu halo politika, maibé karik loron ruma, ami nia forsas aramadas sira tenke defende país ida ne’e, mak sei iha soldadu ho naran Maradona. Tanba em prinsípiu, principalmente ha’u ema Argentina”.?

Biografia Saudozu, Kamarada Maradona

Naran Kompletu                     : Diego Armando Maradona

Loron Moris                            : 30 Outubru 1960

Fatin Moris                              : Lanús, Provínsiaa Buenos Aires, Argentina

Loron Mate                             : 25 Novembru 2020 (Idader60)

Fatin Mate                               :Tigre, Provínsiaa Buenos Aires, Argentina

Altura                                      :1,65 cm (1⁄2 in)

Pozisaun Jogu Futeból            : Médiu Ofensivu

Karreira  junior

1968–1969                              : Estrella Roja

1970–1974                              : Los Cebollitas

1975-1976                               : Argentinos Juniors

Karreira senior

1976–1981                              :Argentinos Juniors, Jogu hamutuk dala-167, (Golu-115)

1981–1982                              : Boca Juniors, Jogu hamutuk dala-40, (Golu-28)

1982–1984                              : Barcelona, Jogu hamutuk dala-36, (Golu-22)

1984–1991                              : Napoli, Jogu hamutuk dala-188, (Golu-81)

1992–1993                              : Sevilla, Jogu hamutuk dala-26, (Golu-5)

1993–1994                              : Newell's Old Boys, Jogu hamutuk dala-5, (Golu-0)

1995–1997                              : Boca Juniors, Jogu hamutuk dala-30, (Golu-7)

Total                                        : Total Jogu hamutuk dala-492, (Total Golu-258)

Karreira iha Selesaun Nasionál Argentina

1977–1994                              : Argentina, Total Jogu hamutuk dala-91, (Total Golu-34)

Treinadór

1994                                        : Mandiyú de Corrientes

1995                                        : Racing Club

2008–2010                              : Argentina

2011–2012                              : Al Wasl FC

Apresiasaun

Klube

Boca Juniors

Primera División: 1981

Barcelona

Copa del Rey: 1983

Copa de la Liga: 1983

Supercopa de España: 1983

Napoli

Serie A: 1987, 1990

Coppa Italia: 1987

UEFA Cup: 1989

Supercoppa Italiana: 1990

Nasaun

Argentina

Kopa Mundial  U-20 FIFA: 1979

Kopa Mundial FIFA:

Kampeaun: 1986

Avaliasaun 2: 1990

Artemio Franchi Trophy: 1993

75th anniversary FIFA Cup: 1979

Privadu

Golden Ball for Best Player of the FIFA U-20 World Cup: 1979

Argentine league Top Scorer: 1979, 1980, 1981

Argentine Football Writers' Footballer of the Year: 1979, 1980, 1981, 1986

South American Footballer of the Year (El Mundo, Caracas):1979, 1986, 1989, 1990, 1992

Italian Guerin d'Oro: 1985

Argentine Sports Writers' Sportsman of the Year: 1986

Golden Ball for Best Player of the FIFA World Cup: 1986

Best Footballer in the World Onze d'Or: 1986, 1987

World Player of the Year (World Soccer Magazine): 1986

Capocannoniere (Serie A top scorer): 1987–88

Golden Ball for services to football (France Football): 1996

Argentine Sports Writers' Sportsman of the Century: 1999

"FIFA Goal of the Century" (1986 (2–1) v. England; second goal): 2002

Argentine Senate "Domingo Faustino Sarmiento" recognition for lifetime achievement:

FIFA Player of the Century


Share to Google Plus share to whatsapp

About Lospalos News

Lospalos News hanesan media ida ne'ebe eziste hosi ema Lospalos atu transmite informasaun sosial ba publiku no laiha interese ba kualker aspeitu ne'ebe iha relasaun ho osan. informasaun ne'ebe Lospalos News publika mai hosi fontes barak, ho intensaun atu publika tutan ba ema hotu ne'ebe presiza.
comments

0 komentar :

Post a Comment

Komentariu lao ho Etika