News
process...

MENSAJEN BA MINISTRA SAÚDE, ODETE MARIA FREITAS BELO || “Bele halo relasaun seksual maibé ho KONDOM”


MENSAJEN BA MINISTRA SAÚDE, ODETE MARIA FREITAS BELO
“Bele halo relasaun seksual maibé ho KONDOM”

Argelio B. Vilela “Z-ray Vilela”

Sua Exelénsia Sr. Ministra Saúde, Dra. Odete Maria Freitas Belo, ita boot nia mensajen iha Loron 24, Fulan Novembru, Tinan 2020, iha Loluwari Media Online ne’ebé hateten, “Juventude foin-saé sira kuidadu didi’ak saúde, kalan tenke deskansa sedu, labele halo relasaun ho namorada/u nune’e labele hada’et moras ida naran HIV-SIDA”. Afirmasaun ida ne’e ita boot hasai tuir Pontu de Vista  problema Médiku ka bazeia ba Nivel Normativo husi Pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura?

Ha’u nia hanoin;

Problema HIV-SIDA ne’e kestaun/problema Médiku ne’ebé laiha ligasaun ho Hahalok Seksu Livre. Hahalok Seksu Livre ne’e nu’udar parte ida husi efeitu ne’ebé bele hada’et ka tranzmite moras HIV-SIDA, la’ós nia mak problema prinsipal ba moras HIV-SIDA. Tanba Seksu Livre ne’e define hanesan adultériu ka relasaun Seksual ho ema ne’ebé la’ós nia feen/la’en kazamentu, entaun laiha ligasaun direita entre adultériu ho tranzmisaun moras HIV-SIDA. HIV-SIDA ne’e virus ida, HIV-SIDA bele tranzmite liu husi relasaun seksual entre ema ne’ebé iha ona kazamentu nia laran no mos lae. Karik entre na’in-rua ne’e ema ida hetan ona HIV pozitivu no mane la uza Kondom bainhira halo relasaun seksual, entaun sei hada’et HIV. Nune’e mos ho parseiru seksual ne’ebé HIV Negativu, se entre na’in- rua ne’e negativu hotu mak sei la iha risku ba tranzmisaun HIV-SIDA mezmu relasaun seksual refere halo ho adultériu, prostituisaun, seksu livre, ho namorada/u, koalizaun no homoseksual nst. Ida ne’e Faktu médiku, ka keta perspetiva médiku diferente ho faktu ida ne’e?

Los tebes, bainhira ita ko’alia Hahalok Seksu Livre iha kontestu nivel normativo pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura ne’e labele, konforme perspetiva Sosiedade Kultural no Relijioza nia hare, karik Hahalok Seksu Livre ne’e hare hanesan Desvianti ka relasaun ne’ebé ladi’ak ida. Maibé iha kontestu biolójiku, perspetiva relasaun seksual hanesan nesesidade ser-umanu, no hanesan atividade biolójika ne’ebé la’ós hare hanesan Desvianti iha relasaun seksual. Enkuantu ba HIV-SIDA, hanesan virus, HIV-SIDA tranzmite liu husi relasaun seksual, la’ós tanba natureza relasaun seksual, hanesan, adultériu, prostituisaun, seksu livre, ho namorada/u, koalizaun no homoseksual nst, maibé tanba kondisaun relasaun seksual, hanesan, entre ema na’in-rua ne’ebé halo relasaun seksual ne’e ema ida hetan ona HIV pozitivu no mane la uza Kondom bainhira halo relasaun seksual.

Rezumu simples;

Universalmente kauza ba kazu HIV-SIDA barak deteta nia fator risku tranzmisaun liu husi relasaun seksual, maibé la’ós liu-husi natureza relasaun seksual, hanesan adultériu, prostituisaun, seksu livre, ho namorada/u, koalizaun no homoseksual nst, ne’ebé hanaran hahalok seksu livre, maibé liu husi kondisaun relasaun seksual tanba la uza kondom. Kestaun la uza kondom ne’e mak sai ona dalan orizontál hodi halo tranzmisaun HIV-SIDA liu-husi relasaun seksual husi ema ida ba ema seluk. Iha parte seluk, tranzmisaun liu husi daun tatto, daun narkotika no seluk tan, la barak-liu tanba; hanesan daun tatto, ne’e sai ona prosesu normal ida ba artista tatto sira hodi troka nafatin daun tatto bainhira utiliza iha ema ida nia isin, enkuantu ba daun narkotika, Timor-Leste, nasaun ne’ebé persentajen ba konsumidór narkotika nivel-as hanesan utiliza daun-sona iha persentajen ki’ik, ou bele dehan laiha-liu.

Sujestaun;

Hanesan ita hotu hatene, iha Timor-Leste, Kauza ba kazu HIV-SIDA barak deteta nia fator risku tranzmisaun liu husi relasaun seksual, entaun Ministériu Saúde no Komisaun Nasional Kombate HIV-SIDA foti konkluzaun katak, Kauza ba kazu HIV-SIDA mak Seksu Livre. Liga ba afirmasaun Ministra Saúde, Dra. Odete Maria Freitas Belo iha Loron 24, Fulan Novembru, Tinan 2020, iha Loluwari Media Online ne’ebé hateten, “Juventude foin-saé sira kuidadu didi’ak saúde, kalan tenke deskansa sedu, labele halo relasaun ho namorada/u nune’e labele hada’et moras ida naran HIV-SIDA”, ne’e nu’udar afirmasaun ne’ebé konsentra-liu ba Nivel Normativo husi Pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura, tanba ne’e presiza tebes atu hare kestaun HIV-SIDA liu-husi pontu de vista médiku.

Pontu de vista médiku ne’ebé sujere ba mak;

1. Tanba HIV-SIDA barak deteta nia fator risku tranzmisaun liu husi relasaun seksual ho kondisaun relasaun seksual, hanesan, entre ema na’in-rua ne’ebé halo relasaun seksual ne’e ema ida hetan ona HIV pozitivu no mane la uza Kondom bainhira halo relasaun seksual. Entaun presiza tebes atu sensibiliza no sosializa ho forma medikamente, atu fó  hanorin didi’ak sosiedade Timor ba utilizasaun Kondom tuir médiku nia lala’ok sein kahur ho Normativo husi Pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura.

2. Tanba HIV-SIDA barak deteta nia fator risku tranzmisaun liu husi relasaun seksual ho kondisaun relasaun seksual, entaun presiza sosializa di’ak liu tan Edukasaun Seksual ho forma medikamente ba sosiedade hotu-hotu atu hatene Etika, prosesu no lala’ok Seksual ne’ebé saudável hodi oinsá bele sees husi tranzmisaun moras HIV-SIDA no moras seluk ne’ebé kauza husi kondisaun relasaun seksual sein kahur ho Normativo husi Pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura.

3. Haloos sosializasaun no sensibilizasaun ba utilizasaun narkotika ka droga ho abordagem medikemente atu bele hanorin sosiedade oinsá vantajen no dezvantajen narkotika no nia implikasaun ba saúde oinsá, nia risku atu tranzmite HIV-SIDA oinsá sein kahur ho Normativo husi Pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura.

4. Karantina ba ema ne’ebé pozitivu ona hetan HIV-SIDA atu bele halo kontrolu no labele tranzmite fali ba sosiedade ho fundamentu medikamentu sein kahur ho Normativo husi Pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura.

Mensajen jerál ikus;

Tanba iha leten, hatur ona sujestaun lubuk ida ne’ebé ho afirmasaun atu haketak kestaun médiku ho Normativo husi Pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura, no kada vez afirmasaun ne’e ofende ona entidade Kultura no relijiaun balun tanba ne’e hakarak atu hateten de’it katak, iha parte ne’e, hakerek na’in nia preferénsia diskusaun ba iha kestaun moras HIV-SIDA ho nia tranzmisaun no oinsá prevene ho forma medikamente. Atu halakon ka prevene HIV-SIDA iha Timor-Leste, ne’e ema hotu nia responsabilidade, ba Mistériu Saúde mak oinsá atu hamosu politika hodi kombate, enkuantu ba entidade kultura no relijioza mak oinsá atu muda moral sosiedade hodi sees husi Seksu Livre. Nu’udar Sidadaun ida, nu’udar ema ne’ebé vínculo metin iha kultura, nu’udár mos Sarani husi Relijiaun ida, maneira politika no relijiaun hotu-hotu ho objetivu ida mak kombate HIV-SIDA, entaun, hanesan mensajen ikus mak husik parte médiku hala’o nia servisu no husik Normativo husi Pontu de vista norma, moral relijiaun no kultura mos la’o ho nia servisu. Ba mundu ida ohin loron, no kazu HIV-SIDA aumenta makas, prevensaun médiku tenke forte liu buat hotu. Obrigado barak…..

Share to Google Plus share to whatsapp

About Lospalos News

Lospalos News hanesan media ida ne'ebe eziste hosi ema Lospalos atu transmite informasaun sosial ba publiku no laiha interese ba kualker aspeitu ne'ebe iha relasaun ho osan. informasaun ne'ebe Lospalos News publika mai hosi fontes barak, ho intensaun atu publika tutan ba ema hotu ne'ebe presiza.
comments

0 komentar :

Post a Comment

Komentariu lao ho Etika