News
process...

Esperiénsia Ema traballadór ida : Husi Sindikatu ba Partidu Traballista

Tradusaun badak husi Z-RayMuamalay kona ba "Pengalaman Seorang Buruh: Dari Serikat ke Partai Buruhne'ebé iha Lian Tetun sai "Esperiénsia Ema traballadór ida : Husi Sindikatu ba Partidu Traballista"
Hakerek husi: Sastro Sadhiran (MILITAN INDONESIA "Membangun Sosialisme Sedunia), hasai iha 07 Abril 2019 ho Títulu iha lian Indonéziu "Pengalaman Seorang Buruh: Dari Serikat ke Partai Buruh" iha www.militanindonesia.org
Ha’u ema traballadór ida. Ha’u koñese Luta no hahú tama iha organizasaun ba dahuluk iha sindikatu traballadór, hahú husi nesesidade atu ezije melhoria destinu tanba oprimido iha fatin servisu. Hamutuk ho kamarada sira iha sindikatu traballadór ami aprende buat barak, hahú husi ezamina abut problema dezigualdade no buka nia baze legal iha lejizlasaun traballista ka kódigu laboral. Iha sindikatu, ami mos realiza reuniaun baze sira, konsolida membru sira, organiza, halo negosiasaun ka konsiliasaun bipartite too realiza demonstrasaun no greve. Esperiénsia greve ida ne'ebé drenante no markante liu rekursu iha époka ne’ebá mak greve iha empreza publika (Bandang Usaha Milik Negara-BMUN) iha Gresik.

Sindikatu Traballadór, ba ami mak organizasaun tradisional ne'ebé besik liu, ne'ebé ami uza hodi kombate ka hasoru opresaun iha fabrika. Ho tempu ne'ebé la’o hela, no la’o husi esperiénsia ne'ebé ha’u liu ona, ha’u komesa hanoin katak luta apenas iha de’it  limitasaun moru fabrika, la sufisiente no ki’ik tebes hodi kontra klase opresiva ne'ebé hakabut ona  iha sistema nia laran. Ho nune’e, ami ha-luan luta no hasae ba nivel nasional liu husi kombinasaun no aliansa ho Movimentu Traballista no traballadór BMUN (Gerakan Buruh dan Pekerja BMUN).

Habadak palavra, iha Movimentu Traballista no traballadór BMUN (Gerakan Buruh dan Pekerja BMUN) ne’e duni, ha’u ho kamarada sira seluk hetan enorme eko-rezisténsia ne'ebé masivu maibé sei drenada enerjia, tempu no finansiamentu. Signifika, kuaze rekursu absorve mai iha ne’e. Ami nia asoeñs sira ne’e tiver ho alvu husi Ministériu BMUN, Ministériu ba Traballú no Tranzmigrasaun (MENAKERTRANS) to’o Konsellu Reprezentativu Povu (DPR), ne'ebé rezulta emisaun karta rekomendasaun komisaun servisu (PANJA-Panitia Kerja) outsourcing- mezmu nia implementasaun nunka too realizasaun.

Kestaun kona ba outsourcing ami levanta. Falta saláriu no dezigualdade  ka falta bem-estar sosiál, no mos igualdade direitu entre traballadór kontra-tadu no traballadór permanente empreza mos sai ami nia demanda. Luta ini intensidade aumenta liu tan, kuandu empreza sai violenta liu. Sira realiza esforsu oin-oin hodi redús rezisténsia, hahú  supresaun sindikatu, permanismu, demisaun (PHK) unilateral, kria sindikatu rival ate ameasa kriminozu ba kamarada sira ne'ebé kontinua luta no kontra.

Iha prósima faze, ameasa ida ne’e sei transforma sai realidade. Korpu asaun hetan demisaun (PHK).Ami nia xefe no sekretáriu ami tenke sulan iha kadeia. Fruto vitória luta hotu-hotu  ne'ebé ami hetan antes ne’e, monu ida pur ida no hadau fila fali. Hanesan dudu fatuk ba topo foho leten, bainhira ha’u ho kamarada sira komesa kolen no lakon forsa, fatuk ne'ebé ami koko atu dudu ba leten ohin, duir tun fali ba kraik no laiha piedoza hanehan no enzagua ami.

Momentu ida ha’u lee artigu ida, hakerek katak konsisténsia umana sempre hela-ho iha eventual nia kotuk. Maibé sedu ka tarde konxiénsia sei duni no alkansa ho saltu. Depoizde luta hotu-hotu ne'ebé ha’u ho kamarada sira halo, ami foin konxiente katak iha papél polítiku husi burguesia ne'ebé dominante liu. Maski iha Komite Servisu (PANJA) outsourcing, la imediatamente hodi kondisaun fabrika iha mudansa. Klike entre klase dominante no emprezáriu sei la indisputavel fali. Iha ne’e mak pontu virada husi ha’u nia konxiénsia.

Ha’u konxiente katak, klase dominante no kapitalista sira protejidu husi sistema ida. Sira ho sistema refere beibeik nafatin supa forsa traballadór-ha’u nia kamarada sira nia forsa. Ha’u konxiente katak, atu hasoru sira hotu, la sufisiente ho de’it  uniaun sindikatu traballadór. Ne'ebé presiza mak partidu traballista. Karik sindikatu traballadór mak ensinu primáriu, entaun partidu traballadór mak nia kontinuasaun. Maibé partidu refere seidauk eziste too ohin loron.

Agora ita presiza mak harii partidu traballista refere ho konviksaun hotu-hotu. Ita presiza lideransa no programa revolusionáriu.  Forma forsa partidu traballista de’it  sei la rezolve problema ne'ebé hasoru husi klase traballadór se la akompaña ho programa no estratéjia ka tátika ne'ebé ho objetivu atu subverte  sistema opresivu klase traballadór. Maibé formasaun partidu traballista sei fó oportunidade ba traballadór sira hodi aprende oinsá atu formula-riza no realiza programa luta ne'ebé markante ba subverte sistema kapitalista.

Durante klase traballadór laiha partidu rasik, mak traballadór sei nafatin soke moru, hanesan ha’u nia esperiénsia ne'ebé mensiona ona iha leten. Ha’u fiar, ha’u laos uniku traballadór ne'ebé foti ona konkluzaun iha leten, katak, klase traballadór tenke hahú hakat husi sindikatu traballadór ba partidu traballista.


Husi : Militan Indonézia
Tradús ba Tetun Husi Z-rayMuamalay

Share to Google Plus share to whatsapp

About Lospalos News

Lospalos News hanesan media ida ne'ebe eziste hosi ema Lospalos atu transmite informasaun sosial ba publiku no laiha interese ba kualker aspeitu ne'ebe iha relasaun ho osan. informasaun ne'ebe Lospalos News publika mai hosi fontes barak, ho intensaun atu publika tutan ba ema hotu ne'ebe presiza.
comments

0 komentar :

Post a Comment

Komentariu lao ho Etika